Small, but nice. This could be the very short description of an exhibition opened at the end of November last year in a City Museum of Oslo.
The exhibition, called Søttitallet, or The seventies, brings us back to a time of huge social and political changes that had a tremendous influence on the further development of society and life in Norway.
Many remember the 70s as the time of student riots that started in the US and France, and they soon spread throughout Europe. The time of flower power kids, proponents of peace and love, who protested against the authoritarian society and criticized over consumption and materialism. The time of protest and the end of the Vietnam war.The time of the feminist movement and the first March the 8th. Punk time and disco fever. The time when music, clothes and hairstyles marked ones identity and opinion.
The SixSides design studio, together with the museum, presented us a ten-year long period in an interesting, educational and interactive way. Visitors can travel through time looking around through several major themes, a disco floor and some authentic interior.
The base of the exhibition is photo reproductions that were mostly done by the Norwegian photographer Henrik Ørsted. Another part of the photos were donated by the visitors themselves. A special charm comes from the original items of daily use, like: clothing, gramophone boards, and even a bicycle. The exhibition is accompanied by a number of authentic audio-visual materials (unfortunately only in Norwegian, which is difficult to follow if you do not master the language). There are various interactive exhibits such as a mini football table or photo albums, and the audience can leave their thoughts on some issues on miniature cards.
At the very beginning a brief chronological overview of the most important events in the world and Norway in the period between 1965 and 1980 introduces you to the exhibition. There are several smaller rooms that elaborate topics such as politics, economic growth, the feminist movement and decriminalization of homosexual relations, culture and nightlife, environmental protection and integration of immigrants (since the first Pakistan workers came to Norway half a century ago).
We are reminded about 1966 cultural revolution in China, while in the same year, the underground T-ban began its operation in Oslo. In 1968, Martin Luther King was killed in the United States and King Harald V of Norway married Queen Sonja. Only one year earlier in Norway, the first contraceptive pill was introduced, and a year later, in 1969, oil was discovered in the North Sea.
A few years later, in 1972, a historic referendum on whether Norway should join the European Community was held and the public opinion was divided. The old generation of Norwegians must remember negotiations on EU accession, many controversies and divisions that caused not only within political parties but also within the whole families. Most people in Oslo witnessed poor material conditions during the 60s and 70s, so the economic growth was the main political goal. The emphasis was on housing construction and health and social protection that should be available to everyone. However, oil discovery, which was the main reason for this sudden economic growth, has resulted in some environmental issues.
Higher standard and better living conditions brought a large number of immigrants who make up almost a third of the total population today, while the feminist movement was of particular importance for this social state. Many privileges that we take for granted, such as maternity leave, contraception or abortion rights, are the result of a longstanding struggle for gender equality.
Political and economic changes always come with the social ones, so Norwegians have changed their habits by going abroad more often and creating alternative theaters or clubs, so the open-air concerts have become extremely popular. Today, when we start the day browsing through our cell phone or computer screen, it’s hard to imagine that forty years ago, it was arguable whether the TV transmission should be colored or not. In fact, from today’s point of view, through the exhibition we can ask a lot of questions, but more importantly, is how much we can learn. And laugh nostalgically.
The ” Søttitallet ” / ” Seventies ” exhibition will remain open at the City Museum Oslo until 2019.
http://www.oslomuseum.no/seventies/
SEDAMDESETE, Gradski muzej, Oslo
Mala, ali slatka. Tako bi se, ukratko, mogla opisati izložba otvorena prošle godine krajem studenog mjeseca u Gradskom muzeju Oslo, a sam naslov izložbe govori o čemu se radi. ”Søttitallet” što bi u hrvatskom prijevodu značilo ”Sedamdesete” na zanimljiv i nepretenciozan način vraća nas u vrijeme ogromnih društveno političkih prevrata u svijetu koja su imala golemi utjecaj na daljnji razvoj društva i života u Norveškoj.
Mnogi sedamdesete pamte kao vrijeme studentskih nemira koji su počeli u Americi i Francuskoj, a ubrzo se proširili na cijelu Europu. Vrijeme djece cvijeća, zagovornika mira i ljubavi, koji su prosvjedovali protiv autoritativnog društva i kritizirali prekomjernu potrošnju i materijalizam. Vrijeme prosvjeda i konačnog završetka rata u Vijetnamu. Vrijeme feminističkog pokreta i prvog 8. marta. Vrijeme punka i disco groznice. Vrijeme kad su glazba, odjeća i frizure obilježili identitet i mišljenje.
U suradnji s muzejom, dizajnerski studio SixSides na zanimljiv, edukativan i interaktivan način predstavio je deset godina dug period, a posjetitelji se kroz nekoliko glavnih tema, klub za mlade, disko i autentični interijer na tren mogu vratiti u prošlost.
Osnovu izložbe čine kopije fotografija od kojih je dio rad norveškog fotografa Henrika Ørsteda, a dio su donirali sami posjetitelji. Posebnu čar daju originalni predmeti iz svakodnevne kućne uporabe, odjeća, gramofonske ploče, pa čak i jedan bicikl. Izložba je popraćena brojnim autentičnim audio-vizualnim materijalima (nažalost isključivo na norveškom, što je teško pratiti ako ne vladate jezikom) i raznim interaktivnim eksponatima poput mini stolnog nogometa ili fotoalbuma, a publika svoje mišljenje o nekim pitanjima može ostaviti na minijaturnim ceduljama.
Na samom početku kratak kronološki pregled najbitnijih događaja u svijetu i Norveškoj u periodu između 1965. i 1980. uvodi vas u “Sedamdesete”. Zatim slijedi nekoliko manjih prostorija u kojima su zasebno obrađene teme poput politike, ekonomskog rasta, feminističkog pokreta i dekriminalizacije homoseksualnih odnosa, kulture i noćnog života, zaštite okoliša i integracije stranih državljana (obzirom da su prvi radnici iz Pakistana došli u Norvešku prije pola stoljeća).
Podsjećamo se tako da je 1966. godine izbila kulturna revolucija u Kini, a iste godine u Oslu s radom je započela podzemna željeznica, T-bane. Godine 1968. u Americi ubijen je Martin Luther King, a norveški kralj Harald V oženio je kraljicu Sonju. Samo godinu dana ranije u Norvešku dolazi prva kontracepcijska tableta, a godinu dana kasnije, 1969., u Sjevernom moru otkrivena je nafta.
Nekoliko godina kasnije, točnije 1972., u Norveškoj se održao povijesni referendum o pristupanju Europskoj ekonomskoj zajednici u kojem je norveška javnost odlučno rekla ne. Starije generacije Norvežana sigurno se prisjećaju kako su pregovori o pristupanju EU izazvali brojne polemike i razdore ne samo unutar političkih stranaka nego i cijelih obitelji. Većina ljudi u Oslu svjedočila je poboljšanju materijalnih uvjeta za vrijeme 60ih i 70ih, a ekonomski rast bio je glavni politički cilj. Naglasak je bio na izgradnji stambenih objekata te zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti koja je trebala biti dostupna svima. Ipak, pronalazak nafte, koji je bio glavni razlog za ovaj nagli ekonomski rast, rezultirao je pitanjima zaštite okoliša i prirodnih resursa.
Viši standard i bolje životne prilike dovele su brojne imigrante koji danas čine gotovo trećinu cjelokupnog stanovništva, dok je feministički pokret bio od posebne važnosti za ovu socijalnu državu. Mnoge privilegije koje se danas mogu uzeti zdravo za gotovo, poput porodiljnog dopusta, kontracepcije ili prava na pobačaj rezultat su dugogodišnje borbe za ravnopravnost spolova.
Političko ekonomske promjene uvijek prate one socijalne, pa su tako i Norvežani promijenili svoje navike odlazeći češće na putovanja izvan zemlje, osnivanjem alternativnih kazališta ili klubova, a koncerti na otvorenom postali su iznimno popularni. Danas, kad dan započinjemo uz zaslon mobitela ili kompjutera teško je zamisliti da se prije četrdesetak godina raspravljalo treba li TV prijenos biti u boji ili ne. Zapravo, s današnjeg gledišta, prolazeći izložbom možemo se puno toga zapitati, ali bitnije od toga jest koliko možemo naučiti. I nostalgično se nasmijati.
Izložba ”Søttitallet” / ”Seventies” ostaje otvorena u Gradskom muzeju Oslo do 2019.
